Vitamin D - kako nastaje i kako djeluje
Vitamin D je skupina u masti topivih tvari od kojih su najznačajniji vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (holekalciferol).
Njihov je zajednički naziv kalciferol. Vitamin D2 sintetiziraju beskičmenjaci, gljive i biljke, dok vitamin D3 sintetiziraju kralješnjaci. Vitamin D koji nastaje u koži izlaganjem B ultraljubičastim zrakama (valne duljine između 270 i 300 nm) i kojeg unosimo hranom i dodacima prehrani predstavlja biološki neaktivni oblik vitamina D. Navedene valne duljine UV zraka se javljaju kada je solarni indeks 3 ili viši.
Sinteza se događa u najdubljim slojevima kože. Povećane količine pigmenta melanina (npr. u crnoj rasi) štiti kožu od nepovoljnih utjecaja UVB zraka no time smanjuje i sintezu vitamina D.
Načelno, tamnoputost je zastupljenija u dijelovima zemaljske površine gdje je izloženost suncu veća, dok su ljudi na sjevernim dijelovima planete svjetlije puti. U vrijeme globalizacije i migracija veliki broj tamnoputih obitava u sjevernim područjima te su stoga izloženiji povećanom riziku od manjka vitamina D. Analogno tome, svjetloputi sjevernjaci koji žive u predjelima s puno sunčevog svjetla (npr. U Australiji) imaju zbog nedostatka pigmenta povećanu opasnost od nastanka melanoma i karcinoma kože.
Na izloženost UV zrakama utječe cijeli niz drugih čimbenika. Geografska širina određuje trajanje ekspozicije suncu i kut pod kojim sunčeve zrake dopiru do zemaljske površine i u kojoj se mjeri apsorbiraju u atmosferi. Nadalje, izloženost UVB zrakama ovisi o godišnjom dobi, oblačnosti, odjeći, vremenu koje se provodi na otvorenom prostoru i uporabi zaštitnih sredstava od UV zračenja. Količina UVB zraka u tropskim predjelima je dostatna cijelu godinu, u krajevima sa umjerenom klimom tijekom proljeća i ljeta a u arktičkim predjelima gotovo nikada ih nema dovoljno.
Vitamin D kojeg unosimo hranom (biljke, gljive, meso) je također nastao pod djelovanjem UV zraka.
Tako naprimjer riba sadrži D vitamin zahvaljujući prehrani morskim algama koje ga pod utjecajem UV zraka sintetiziraju.
Algama se hrane ribe koje se nalaze najniže u lancu prehrane, dok one na višem položaju dobijaju D vitamin hraneći se manjom ribom.
Kulturološke promjene nakon industrijske revolucije i razvoja civilizacije koji su omogućili ljudima rad u zatvorenim prostorima i više odjeće kojima se štite od vremenskih nepogoda značajno smanjuje izloženost UV zrakama i javlja se potreba nadoknade vitamina D. U mnogim zemljama obogaćuju se namirnice koje se svakodnevno koriste (mlijeko, jogurt, margarin, ulje, tjestenina i kruh).
Prirodni izvori u hrani su riblje ulje (15 ml sadrži 1360 internacionalnih jedinica), plava riba (50 g sardine sadrži 250 a 85 grama tune 200 internacionalnih jedinica), jaje (20 internacionalnih jedinica), teleća jetra i gljive.
Kako djeluje D vitamin?
Nakon što je sintetiziran u koži, tek nakon što prođe kroz bubrege i jetru pretvara se u aktivni oblik – kalcitriol (1,25-dihidroksiholekalciferol). Kalcitriol se otpušta u cirkulaciju i vezuje se za specifičnu bjelančevinu – nosač D vitamina (vitamin D vezujući protein) i putuje u različite ciljne organe. U ovom obliku pokreće sintezu bjelančevine koja omogućava prijenos kalcija iz crijeva u krv. Ulaskom u stanice crijeva, kostiju, bubrega i paratireoidnih žlijezda omogućava se održavanje razine kalcija i fosfora u krvi (uz pomoć hormona paratireoidne žlijezde i kalcitonina) i u kostima.
Nedostatne količine D vitamina smanjuju količinu kalcija koji se resorbira iz crijeva u krv i smanjuje količinu kalcija koji se ulaže u kost. Čak štoviše, kalcij iz kostiju se koristi za potrebe funkcioniranja cijelog organizma i dolazi do razmekšavanja kostiju. U dječjoj dobi, uslijed nedostatka vitamina D nastaje rahitis – bolest mekih i deformiranih kostiju koja je popraćena cijelim nizom poremećaja u razvoju i funkcioniranju djeteta. Od kako se sustavno provodi prevencija rahitisa primjenom D3 vitamina svoj dojenčadi ova je bolest postala iznimno rijetka.
Osim navedenog, D vitamin regulira i aktivnost velikog broja gena i u većini ostalih organa (mozak, srce, koža, spolne žlijezde, prostata, dojke). U ovakvom obliku također sudjeluje u razmnožavanju i diferencijaciji (sazrijevanju) stanica a značajni učinak ima i na imuni sustav (nalazi se u leukocitima – monocitima, T i B limfocitima).
Još uvijek se istražuje mogućnost terapijske primjene D vitamina u bolesnika s imunološkim poremećajima (lupus eritematodes, šećerna bolest tip I, reumatoidni artritis), kožnim bolestima (psorijaza), karcinomima (prostata, debelo crijevo, dojka, leukemija, tumori glave i vrata) i bolestima središnjeg živčanog sustava(multipla skleroza).
Uloga D vitamina u ranom razvoju mozga
Uloga vitamina D u razvoju mozga nije u potpunosti razjašnjena, no nedvojbeno je utvrđena široka rasprostranjenost receptora za D vitamin po cijelom mozgu.
U eksperimentalnim istraživanjima na životinjama je zapaženo da njegov deficit tijekom trudnoće uzrokuje teške promjene u strukturi i funkciji mozga podmlatka.
Čini se da je uzrok navedenih promjena posljedica poremećaja u stvaranju cijelog niza regulatornih bjelančevina koje su nužne za normalan rast i razvoj mozga; za stvaranje i povezivanje moždanih stanica.
Postoje naznake da je poremećeno i stvaranje bjelančevina koje su neposredno povezane sa procesima učenja i pamćenja, kontrole motorike i socijalnog ponašanja. Čak štoviše, stručnjaci koji zagovaraju neurorazvojnu teoriju nastanka shizofrenije (govore da je shizofrenija uzrokovana poremećajem razvoja mozga), također ukazuju na povezanost sniženih razina vitamina D tijekom trudnoće i ove bolesti.
preneseno sa
http://www.centrum-vitamini.hr/tema-mjeseca/vitamin-d-kako-nastaje-i-kako-djeluje/
Vitamin D je skupina u masti topivih tvari od kojih su najznačajniji vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (holekalciferol).
Njihov je zajednički naziv kalciferol. Vitamin D2 sintetiziraju beskičmenjaci, gljive i biljke, dok vitamin D3 sintetiziraju kralješnjaci. Vitamin D koji nastaje u koži izlaganjem B ultraljubičastim zrakama (valne duljine između 270 i 300 nm) i kojeg unosimo hranom i dodacima prehrani predstavlja biološki neaktivni oblik vitamina D. Navedene valne duljine UV zraka se javljaju kada je solarni indeks 3 ili viši.
Sinteza se događa u najdubljim slojevima kože. Povećane količine pigmenta melanina (npr. u crnoj rasi) štiti kožu od nepovoljnih utjecaja UVB zraka no time smanjuje i sintezu vitamina D.
Načelno, tamnoputost je zastupljenija u dijelovima zemaljske površine gdje je izloženost suncu veća, dok su ljudi na sjevernim dijelovima planete svjetlije puti. U vrijeme globalizacije i migracija veliki broj tamnoputih obitava u sjevernim područjima te su stoga izloženiji povećanom riziku od manjka vitamina D. Analogno tome, svjetloputi sjevernjaci koji žive u predjelima s puno sunčevog svjetla (npr. U Australiji) imaju zbog nedostatka pigmenta povećanu opasnost od nastanka melanoma i karcinoma kože.
Na izloženost UV zrakama utječe cijeli niz drugih čimbenika. Geografska širina određuje trajanje ekspozicije suncu i kut pod kojim sunčeve zrake dopiru do zemaljske površine i u kojoj se mjeri apsorbiraju u atmosferi. Nadalje, izloženost UVB zrakama ovisi o godišnjom dobi, oblačnosti, odjeći, vremenu koje se provodi na otvorenom prostoru i uporabi zaštitnih sredstava od UV zračenja. Količina UVB zraka u tropskim predjelima je dostatna cijelu godinu, u krajevima sa umjerenom klimom tijekom proljeća i ljeta a u arktičkim predjelima gotovo nikada ih nema dovoljno.
Vitamin D kojeg unosimo hranom (biljke, gljive, meso) je također nastao pod djelovanjem UV zraka.
Tako naprimjer riba sadrži D vitamin zahvaljujući prehrani morskim algama koje ga pod utjecajem UV zraka sintetiziraju.
Algama se hrane ribe koje se nalaze najniže u lancu prehrane, dok one na višem položaju dobijaju D vitamin hraneći se manjom ribom.
Kulturološke promjene nakon industrijske revolucije i razvoja civilizacije koji su omogućili ljudima rad u zatvorenim prostorima i više odjeće kojima se štite od vremenskih nepogoda značajno smanjuje izloženost UV zrakama i javlja se potreba nadoknade vitamina D. U mnogim zemljama obogaćuju se namirnice koje se svakodnevno koriste (mlijeko, jogurt, margarin, ulje, tjestenina i kruh).
Prirodni izvori u hrani su riblje ulje (15 ml sadrži 1360 internacionalnih jedinica), plava riba (50 g sardine sadrži 250 a 85 grama tune 200 internacionalnih jedinica), jaje (20 internacionalnih jedinica), teleća jetra i gljive.
Kako djeluje D vitamin?
Nakon što je sintetiziran u koži, tek nakon što prođe kroz bubrege i jetru pretvara se u aktivni oblik – kalcitriol (1,25-dihidroksiholekalciferol). Kalcitriol se otpušta u cirkulaciju i vezuje se za specifičnu bjelančevinu – nosač D vitamina (vitamin D vezujući protein) i putuje u različite ciljne organe. U ovom obliku pokreće sintezu bjelančevine koja omogućava prijenos kalcija iz crijeva u krv. Ulaskom u stanice crijeva, kostiju, bubrega i paratireoidnih žlijezda omogućava se održavanje razine kalcija i fosfora u krvi (uz pomoć hormona paratireoidne žlijezde i kalcitonina) i u kostima.
Nedostatne količine D vitamina smanjuju količinu kalcija koji se resorbira iz crijeva u krv i smanjuje količinu kalcija koji se ulaže u kost. Čak štoviše, kalcij iz kostiju se koristi za potrebe funkcioniranja cijelog organizma i dolazi do razmekšavanja kostiju. U dječjoj dobi, uslijed nedostatka vitamina D nastaje rahitis – bolest mekih i deformiranih kostiju koja je popraćena cijelim nizom poremećaja u razvoju i funkcioniranju djeteta. Od kako se sustavno provodi prevencija rahitisa primjenom D3 vitamina svoj dojenčadi ova je bolest postala iznimno rijetka.
Osim navedenog, D vitamin regulira i aktivnost velikog broja gena i u većini ostalih organa (mozak, srce, koža, spolne žlijezde, prostata, dojke). U ovakvom obliku također sudjeluje u razmnožavanju i diferencijaciji (sazrijevanju) stanica a značajni učinak ima i na imuni sustav (nalazi se u leukocitima – monocitima, T i B limfocitima).
Još uvijek se istražuje mogućnost terapijske primjene D vitamina u bolesnika s imunološkim poremećajima (lupus eritematodes, šećerna bolest tip I, reumatoidni artritis), kožnim bolestima (psorijaza), karcinomima (prostata, debelo crijevo, dojka, leukemija, tumori glave i vrata) i bolestima središnjeg živčanog sustava(multipla skleroza).
Uloga D vitamina u ranom razvoju mozga
Uloga vitamina D u razvoju mozga nije u potpunosti razjašnjena, no nedvojbeno je utvrđena široka rasprostranjenost receptora za D vitamin po cijelom mozgu.
U eksperimentalnim istraživanjima na životinjama je zapaženo da njegov deficit tijekom trudnoće uzrokuje teške promjene u strukturi i funkciji mozga podmlatka.
Čini se da je uzrok navedenih promjena posljedica poremećaja u stvaranju cijelog niza regulatornih bjelančevina koje su nužne za normalan rast i razvoj mozga; za stvaranje i povezivanje moždanih stanica.
Postoje naznake da je poremećeno i stvaranje bjelančevina koje su neposredno povezane sa procesima učenja i pamćenja, kontrole motorike i socijalnog ponašanja. Čak štoviše, stručnjaci koji zagovaraju neurorazvojnu teoriju nastanka shizofrenije (govore da je shizofrenija uzrokovana poremećajem razvoja mozga), također ukazuju na povezanost sniženih razina vitamina D tijekom trudnoće i ove bolesti.
preneseno sa
http://www.centrum-vitamini.hr/tema-mjeseca/vitamin-d-kako-nastaje-i-kako-djeluje/
