ponedjeljak, 18. veljače 2013.

Vitamin D3

Vitamin D3


Nekoliko desetljeća unatrag zanimanje za D vitamin povezivano je s metabolizmom minerala i izgradnjom kosti. Novija istraživanja pokazuju puno širi spektar biološkog djelovanja koji još nije potpuno istražen. Zbog tih novih spoznaja poraslo je zanimanje za novootkrivene učinke D vitamina.
Primarni izvor vitamina D nije prehrana. On nastaje kemijskom fotolizom u koži. Kada ultravioletna svjetlost B (UVB) prodre u epidermis kože, apsorbira 7-dehydrocholesterol, metabolit kolesterola, koji se tada pretvara u vitamin D3 kalciferol. On je biološki inaktivan i metabolizira se u jetrima u 25(OH) D kalcidol, koji je glavni oblik D vitamina za procjenu razine u krvi. Kalcidol je također biološki inaktivna supstancija. Konačni korak u sintezi D vitamina je pretvorba kalcidola u bubrezima u biološki aktivni hormon 1,25 OH 2D kalcitrol.
Postoji ukupno pet oblika D vitamina.
Dva najvažnija su vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (cholekalciferol), pa kada se spomene vitamin D, to podrazumijeva vitamin D2 ili D3 ili oba.
Vitamin D2 sintetiziraju biljke, a D3 sintetizira se u ljudi pod djelovanjem ultravioletnog svjetla B (UVB) valne dužine od 270 do 300 nm. Primarni izvor D vitamina stvara se uz pomoć sunca, pa ga neki nazivaju "vitaminom sunca".

Goli ljudi u Africi akumuliraju najviše 10 000 internacionalnih jedinica (IU) na dan. Samo izlaganje suncu nikada D vitamin ne dovodi do toksične razine u krvi. Srednji metabolizam D vitamina zahtijeva razinu kalci-ola 25 OH D u krvi od 100 do 125 nmol/L.

Količina D vitamina u čovjeka koja se stvara pod utjecajem sunca ovisi o sljedećim čimbenicima: dobi, boji kože, površini kože eksponirane suncu, dobu godine, dobu dana, oblačnosti, prisutnosti magle, onečišćenju zraka, duljini ekspozicije suncu i geografskoj širini.U hladnoj klimi poput one u sjevernoj Europi ili sjevernoj Americi prosječna dnevna akumulacija je daleko ispod prosječnih potreba, jer je u tim krajevima tijekom pola godine proizvodnja vitamina D uz pomoć sunca gotovo zanemariva.

Tijelo treba sunčevu svjetlost da bi moglo proizvesti D vitamin, no kako previše sunca šteti koži, Američki nacionalni institut za zdravstvo savjetuje izlaganje suncu dva puta na tjedan, od 10 do 15 minuta, a nakon toga na kožu treba nanijeti sredstvo sa zaštitnim faktorom, što je kompromis između potrebe za vitaminom D i štetnog djelovanja UV zraka na kožu.

Danas je nedostatak vitamina D procijenjen u 52 posto Europljana, a u pojedinim zemljama obuhvaća čak do 75 posto stanovništva. Te brojke potvrđuju mišljenje da je manjak D vitamina postao globalni zdravstveni problem.Ulje bakalara, jaja, riba, jetra i hrana ojačana vitaminom D uobičajeni su izvori tog vitamina. Ako ti izvori nisu dovoljni zbog preventivnih ili terapeutskih razloga, potrebno je uzimati pripravke D vitamina. Medicinski institut američke akademije iz 2010. godine preporučio je dnevne doze koje se odnose na ukupno uzimanje iz hrane, pića i dodataka prehrani, uz pretpostavku da zbog nedovoljnog izlaganja suncu nema stvaranja D vitamina u koži.
Danas se smatra da doze sve do 4000 IJ ne izazivaju nikakve štetne simptome. Prvi nepovoljni otrovni učinci pojavljuju se kod najmanje dnevne doze od 40 000 IJ.
Kada se sintetizira u bubrezima, kalcitrol cirkulira kao hormon koji regulira koncentraciju kalcija i fosfora u krvi. Na taj način on regulira zdrav razvoj i rast kosti. Vitamin D sprečava razvoj rahitisa u djetinjstvu i ostomalacije u odraslih.

Niska razina D vitamina izaziva poremećaj mineralizacije kostiju izazivajući omekšanje kostiju u djece (rahitis) i odraslih (ostomalacija).

Rahitis je bolest koja se manifestira u djetinjstvu, a uzrok joj je poremećaj mineralizacije (ulaganje kalcija u hrskavičnu tvar) u fazi rasta. Manifestira se u početnom stadiju manjkom kalcija u krvi, što povećava mišićnu i živčanu podražljivost. U daljnjem tijeku bolesti dolazi do omekšanja kostiju lubanje, iskrivljenja dugih kostiju nogu, "rahitičnih krunica" na rebrima, usporenog rasta i razvoja. Rahitis se najčešće pojavljuje u nerazvijenom zemljama trećeg svijeta.
Rizični čimbenik za pojavu bolesti čini prehrana bez životinjskih proizvoda.
Majčino mlijeko sadrži male količine D vitamina, a pojedini socijalni običaji i mala izloženost suncu pridonose manjku D vitamina. Čak i u nekim izrazito sunčanim zemljama, poput Nigerije, Južne Afrike ili Bangladeša, bolest se u djece pojavljuje zbog niske razine unosa kalcija jer im se prehrana sastoji uglavnom od žitarica. Zanimljivi su novi izvještaji iz Velike Britanije, gdje se danas zbog smanjene ekspozicije suncu upozorava na povećanje slučajeva rahitisa u djece od prve do pete godine života.
Budući da se vitamin D vrlo ograničeno može naći u hrani, preporučuje se konzumiranje mlijeka obogaćenog D vitaminom, zbog najbolje iskoristivosti vitamina D, ali i kalcija. Američka iskustva iz 20. stojeća pokazuju da povećanje potrošnje mlijeka ojačanog malim količinama D vitamina dramatično smanjuje obolijevanje od rahitisa.
Novorođena djeca u prvih mjesec dana života zaštićena su zalihama vitamina D koje su dobili od svojih majki. No već u drugom mjesecu života potrebno je taj vitamin nadoknaditi u obliku kapi (najčešće 5 kapi). U drugoj godini života dijete je već više izloženo suncu, ali u zimskim mjesecima može se pojaviti potreba za vitaminom D.
Osteoporoza je stanje smanjene gustoće i čvrstoće kosti te dovodi do njezine lomljivosti. Osteoporoza doslovce znači da je kost ispunjena nenormalnim šupljinicama, porama i može se stisnuti poput spužve. Ta koštana bolest često dovodi do lomova kosi. Normalna kost sastoji se od proteina, vezivnog tkiva (kolagena) i minerala (kalcija i fosfora), što joj daje čvrstoću, dok kost zahvaćena osteoporozom može puknuti već pri manjoj ozljedi. Prijelomi se manifestiraju u obliku pukotina na kuku ili urušavanja kao kod kompresionih prijeloma kralježnice. Kralježnica, kuk, rebra i ručni zglob mjesta su uobičajenih fraktura kosti, premda se prijelomi povezani s osteoporozom mogu pojaviti na bilo kojoj kosti u tijelu.
Osteoporoza može biti prisutna bez ijednog simptoma i trajati desetljećima, jer je do pojave prijeloma bezbolna. Tijekom godine ponovljeni prijelomi kralježnice izazivaju kroničnu bol (straga, u leđima, nisko), bolesnici gube na visini i kralježnica im se zakrivljuje.
Pojava osteoporoze je znatno češća u žena jer one brže od muškarca gube koštani materijal, osobito nakon menopauze kada dolazi do pada hormona estrogena koji pomaže u očuvanju kosti. U Velikoj Britaniji u dobi od 50 godina dvije od 100 žena imaju osteoporozu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da svaka četvrta žena starija od 60 godina boluje od osteoporoze. U Europi se svakih 30 sekundi dogodi jedan osteoporotični prijelom kosti. Kod muškaraca, ako žive dugo, također postoji rizik od razvoja osteoporoze.
Vitamin D u kombinaciji s kalcijem, uz ostale lijekove, pridonosi povećanju gustoće i čvrstoće kosti.
Već nekoliko desetljeća uloga D vitamina povezivala se s regulacijom kalcija, fosfora i formiranja kosti.

Suvremena istraživanja upozoravaju na mnogo širu biološku ulogu kalcitrola (1,25 (OH) D nego što je regulacija mineralnog metabolizma. Kalcitrol je povezan s funkcijom mozga i imunološkim sustavom.
Već je u prošlom stoljeću osamdesetih godina utvrđeno da imunološke stanice imaju receptor za aktivni hormon vitamina D (kalcitrol) i da isti hormon regulira imunološke funkcije. Daljnje imunološke analize pokazale su različite regulacije aktivnosti tog hromona pa svi kombinirani učinci smanjuju upalne autonomne reakcije.
To objašnjava zašto je hormon vitamina D učinkovit u supresiji različitih autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, tip I šećerna bolest, reumatoidni artritis, lupus.Mozak može sintetizirati kalcitrol i ima njegove receptore u moždanoj kori, malom mozgu, spinalnoj moždini i još nekim drugim dijelovima mozga.
Manjak hormona D vitamina povezan je s kontrolom nervoze, autizma, šizofrenije, Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti i multiple skleroze. Manjak D vitamina može uzrokovati prerano smanjenje spoznajnih funkcija.
Sa starenjem kalciferolski endokrini sustav postaje neučinkovit zbog manjka proizvodnje kalciferola uzrokovanog smanjenim izlaganjem suncu. Precizna uloga D hormona u starenju nije još potpuno utvrđena, ali hipo i hiper vitaminoza dovode do bržeg starenja
Veliki broj istraživanja pokušao je dokazati moguću ulogu D vitamina u prevenciji raka. Prvi rezultati dolaze iz epidemioloških studija vezanih za korelaciju geografskog smještaja. Ljudi koji žive na južnim geografskim širinama imaju nižu učestalost pojave i smrtnosti od raka nego oni koji žive u sjevernom širinama. Kako je izloženost suncu potrebna za stvaranje D vitamina, istraživači smatraju da razina D vitamina utječe na tu razliku.
Internacionalna agencija za istraživanja raka (dio SZO-a) 2008. godine je zaključila da vitamin D snizuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Jedno istraživanje provedena je na 1200 zdravih poslijemenopauzalnih žena, koje su podijelili na dvije skupine. Prva je skupina uzimala kalcij (1500 mg) i D vitamin (1100 IJ), a druga je uzimala samo placebo. Istraživanje je trajalo 4 godine. Žene koje su uzimala D vitamin i kalcij imale su 60 posto nižu učestalost svih vrsta raka.
Laboratorijska ispitivanja potvrdila su utjecaj D vitamina na stanice raka i u kulturi tkiva. U tim studijama D vitamin potiče diferencijaciju i smrt stanica raka.
Neka istraživanja upućuju i na to da su visoke doze vitamina D povezene sa smanjenjem rizika od raka debelog crijeva, ali taj zaključak nije usuglašen. Nije jasno je li vitamin D povezan sa smanjenjem rizika od ostalih vrsta raka, kao što su rak dojke, prostate i gušterače. Američki institut za rak ne preporučuje upotrebu D vitamina za sniženje rizika od raka debelog crijeva, a niti drugih vrsta raka.
Također, istraživanja podupiru i koncept da je vitamin D uključen u razvoj bolesti srca i krvnih žila te povišenog krvnog tlaka. Učinak D vitamina u snizivanju krvnog tlaka uključuje i smanjenje učinka renin-angitenzin-aldo-steron sustava i izravni učinak na smanjenje kalcifikacije krvnih žila.
Niska razina vitamina D u krvi u osoba s povišenim krvnim tlakom pozitivno reagira na liječenje D vitaminom.
Iz svega navedenog jasno se razabire da je biološka akti vnost D vitamina osim koštane funkcije povezana s mnogim drugim funkcijama, koje su danas djelomično istražene.
Većina istraživača, liječnika i nutricionista danas smatra da se povećanjem unosa dnevnih doza D vitamina može smanjiti učestalost mnogih bolesti te produljiti kvaliteta i trajanje života.

Piše:prim. Branimir Modrić, dr. med., spec. internist-kardiolog, Poliklinika Intermedika, Zagrebtekst preuzet sa http://www.zdrav-zivot.com.hr

 

Vitamin D i prevencija tumora, dr. David Grimes


utorak, 12. veljače 2013.

Unosna zarada

Biogen 2011

Biogen 2012


Teva 2011


Novartis 2011 (Gilenya)
 
Novartis 2012 (Gilenya)
 
Merck 2011