petak, 16. rujna 2011.

Patofiziologija i liječenje kronične cerebrospinalne venske insuficijencije:

Patofiziologija i liječenje kronične cerebrospinalne venske insuficijencije:
pregled novih pojmova
Osvrt:
Marian SIMKA, Katowice, Poljska


Multipla skleroza (MS) je kronična bolest središnjeg živčanog sustava još neutvrđene etiologije. Za sada je vodeći obrazac da je MS autoimuna, što znači da je ova bolest uzrokovana autoimunim napadom na živčano tkivo. Međutim ostaje nejasno kako je takva autoimuna reakcija pokrenuta. Štoviše, nekoliko nalaza studija na ljudima, osobito u pogledu neurodegenerativnog stajališta o MS, ne uklapa se u ovu autoimunu dogmu.
Nedavno je opisana jedinstvena vaskularna patologija imena kronična cerebrospinalna venska insuficijencija (CCSVI).

Radi se o stenozama i okluzijama u extracranialnim venama (prvenstveno: unutarnjim jugularnim venama i veni azygous) kroz koje se prazni središnji živčani sustav. Budući je utvrđeno da je CCSVI jako s MS, ta veza baca novo svjetlo na potencijalni uzrok MS-a. Prema tome, to sugerirara da CCSVI može biti odgovorna za pokretanje i / ili progresiji upalnih i neurodegenerativnih procesa. Ta hipotetska uloga CCSVI nije nužno u suprotnosti s trenutno prihvaćenim modelom MS, jer je poznato, na primjer, da kronična venska insuficijencija donjih ekstremiteta također izaziva upalne reakcije u pogođenim tkivima.

Mehanizmi kojima CCSVI izaziva neurološku patologiju ostaju nepoznati, ali daju se neke pretpostavke. Na primjer, pretpostavlja se da se upala i neurodegeneracija mogu razviti zbog viška željeza koje se taloži unutar živčanog parenhima zbog venske insuficijencije. Također, pretpostavlja se da patološki uzorak venske protoka dovodi do probijanja krvno-moždane barijere, što zauzvrat omogućuje prodiranje u živčano tkivo stanicama imunološkog sustava i glutamata (tvari poznate kao toksične za neurone).
Također, za CCSVI se sumnja da je glavni uzrok hypoperfuzije mozga, fenomen za koji se misli da je odgovoran za simptome MS, kao što su kronični umor, depresija i konitivne teškoće. Ipak, pitanje, je li CCSVI izravno aktivira MS, ili samo utječe na njegove daljnje napredovanje, dok su ostali faktori su odgovorni za pokretanje procesa patološkim, treba razjasniti budućim istraživanjima.
Isto tako, naše znanje o kliničkom značaju CCSVI je vrlo ograničeno. Znamo da je prevalencija CCSVI među MS bolesnicima vrlo visoka: CCSVI je kateterskom venografijom pronađena u više od 90% od MS bolesnika. Ipak, ne znamo kolika je prevalencija u "zdrave" populacije. Osim toga, ne znamo da li je CCSVI nađen u osoba bez simptoma i bez neuroloških lezija na mozgu pomoću  MRI od kliničkog značaja.
Trenutno, doppler sonografija je glavni dijagnostički postupak u snimanju i dijagnosticiranju  CCSVI. Međutim, ova tehnika snimanja jako puno ovisi o operateru, a rezultate tog pregleda, pogotovo ako ga izvodi neiskusan sonografer, treba tumačiti s oprezom. Da bi se poboljšala pouzdanost Doppler testova, Međunarodno društvo za neurovaskularne bolesti nedavno je prihvatio Konsenzus dokument o ultrazvučnom pregledu za CCSVI je. Kako jakih znanstvenih dokaza o specifičnosti i osjetljivosti predloženih Doppler kriterija još uvijek nedostaje, planira se potvrditi pouzdanost tih kriterija. U tu svrhu, Doppler sonografski nalazi će biti uspoređeni s kateterskom venografijom, koja će služiti kao "zlatni standard".

Magnetska rezonanca vena (MRV) je druga uobičajeno upotrebljavana neinvazivna metoda za dijagnozu CCSVI. Teoretski, MRV bi potencijalno mogla zamijeniti druge dijagnostičke metode, može se kombinirati sa strukturalnim i funkcionalnim oslikavanjem mozga i moždanih žila. Ipak, još nema široko prihvaćenih MRV protokola za ocjenu CCSVI. Štoviše, dok neki istraživači nalaze da je MRV korisna i pouzdana, drugi su izvijestili nezadovoljavajuće rezultate. Treba očekivati da će se u  budućnosti izraditi MRV protokol koji ispunjava kriterije za pouzdan, neinvazivni i jeftin dijagnostički alat.

Endovaskularni postupak, prije svega balonska angioplastika, ostaje glavni tretman za CCSVI. Treba imati na umu, međutim, da su ti tretmani još u začetku i da su do sada objavljeni samo rezultati otvorenih studija. Ipak, svi ti izvještaji pokazuju sigurnost i pozitivne učinke tretmana te time garantiraju daljnja istraživanja na ovu temu. Važno je da će se vrlo brzo provesti dvije multicentrične, prospektivne, randomizirane, sham-kontrolirane studije za endovaskularni postupak  na CCSVI u MS bolesnika, jedna u Italiji i jedna u SAD-u. Nadamo se da će ove studije potvrditi sigurnost i kliničku učinkovitost vaskularnog liječenje CCSVI u bolesnika s MS. Očekuje se također da, barem u nekim podskupinama bolesnika-blagotvoran učinak takvih tretmana bude dokazan.

Što se tiče dodatnih aspekata pronalaženja CCSVI, nedavno je sugerirano da daljnja istraživanja, posebno anatomska rasprostranjenost i ozbiljnost vaskularnih abnormalnosti, mogu pomoći identificirati jedinstvene podskupine MS bolesnika koji mogu imati koristi od trenutno dostupnih farmakoloških tretmana.
http://www.veinews.com/2011/09/13/pathophysiology-and-treatment-of-chronic-cerebrospinal-venous-insufficiency-a-review-of-new-concepts/

četvrtak, 15. rujna 2011.

Korisnost IVUS-a u dijagnostici kronične cerebrospinalne venske insuficijencije i multiple skleroze

CIRSE 2011,
Korisnost IVUS-a u dijagnostici kronične cerebrospinalne venske insuficijencije i multiple skleroze

Pres. Broj: P-492 - Korisnost IVUS u dijagnostici kronične cerebrospinalne venske insuficijencije i multiple skleroze
M. Stefanini, S. Fabiano, Del Giudice C., C.A. Reale, S. Marziali, V. Cama, R. Gandini, G. Simonetti
Rim / IT

Svrha:
Kronična cerebrospinalna venska insuficijencija (CCSVI) je venska cerebrospinalna bolest koja se od nedavno dovodi u vezu sa multiplom sklerozom. Dijagnostika se može obavljati doppler ultrazvukom i angiografijom. Ograničenost angiografije je nedostatak uvida u venske stijenke. U našoj studiji istraživali smo korisnost IVUS-a za otkrivanje CCSVI anomalija.

Materijal i metode:
Od rujna 2010 do siječnja 2011, 13 bolesnika s multiplom sklerozom i CCSVI koji su bili uključeni u ovu studiju, ocjenjivani su doppler ultrazvukom. Venografija je izvođena kroz lijevi transfemoralni retrogradni pristup sa 5 fra introducer sheet (o.p. uvoditelj). Venografija i IVUS kontrola je provedena na ileo-lumbalnoj razini bilateralnih jugularnih i azygos vene.

Rezultati:
Svi pacijenti su pokazali stenozu najmanje jedne vene. U svim slučajevima IVUS je potvrdio flebografsku kontrolu. IVUS dozvoljava procjenu anomalija pokreta venskih zalistaka koje nisu bile uočljive na flebografskoj kontroli u 5 bolesnika (38%). 4 bolesnika (31%) je imalo anomalije membrana azygos vene. Osim toga, u nekim slučajevima bio je prisutan dvostruki lumen.

Zaključak:
IVUS je koristan uređaj za otkrivanje venskih anomalija u CCSVI. Osobito omogućuje potpunu procjenu kretanja zalistaka koja se ne može obavljati flebografskom kontrolom. Štoviše, to je od temeljne važnosti za procjenu strukture azygos vene koja nije mogla biti jasno pokazana sa doppler ultrazvukom.

Početno iskustvo u liječenju kronične cerebro spinalne venske insuficijencije (CCSVI): Preliminarni rezultati u 15 pacijenata

CIRSE 2011,
Početno iskustvo u liječenju kronične cerebro spinalne venske insuficijencije (CCSVI): Preliminarni rezultati u 15 pacijenata

Pres. Broj: P-504 - početno iskustvo liječenju kroničnih cerebro spinalne venska insuficijencija (CCSVI): Preliminarni rezultati u 15 pacijenata
G. Eisele, C. Schulte, M. Cannellotto, D. Simonelli, P. Perez Leguizamon
Buenos Aires / AR

Svrha:
Procjena izvedivosti, tolerancije i početni odgovor na angioplastiku u bolesnika s multiplom sklerozom (MS) i snimkama potvrđenom CCSVI.

Materijal i metode:
Petnaest bolesnika s MS (8 žena) su odabrani za ovaj tretman (7 relapsno-remitirajuća, 8 sekundarna progresivna). Nakon informiranog pristanka, osjenjivalo se neurološki status (EDSS, MSIIS 29, umor, tolerancija toplina i skala pospanosti), laboratorijske i color doppler ultrazvuk (CDU) testova vrata. Unutarnja jugularna vena (IJV), azygos phlebografija i manometrija provedena su sa standardnom tehnikom prije angioplastike. Inicijalno praćenje od 3 mjeseca sastojalo se u neurološkoj i CDU (color doppler) kontrole. Javljene komplikacije odnosili su se na angioplastiku. Definicije uključuju: pozitivan, odsutan i mješoviti odgovor.

Rezultati:
Angioplastika je napravljena u 15 slučajeva i 3 bolesnika imala su manje komplikacije, bez neuroloških učinaka. Color doppler UZV je pokazao 2 Zamboni kriterija za CCSVI u većini na IJV i odličnu phlebografsku povezanost u 27/30 proučavanih IJVs. Četiri, 6 i 5 bolesnika imalo je phlebografski Zambonijev tip A, B i C. Prije tretmana, pacijenti su iskazivali predstavio sa srednje EDSS rezultate 5,5 do 6. 10 od njih imalo je bolje rezultate u skalama 3 mjeseca nakon angioplastike. Sedam od 26 tretiranih IJVs imalo je restenoze u 6 bolesnika. Jedan slučaj imao je poboljšanje, unatoč restenoze, 3 bolesnika imala su pogoršanje neurološkog statusa nakon angioplastike. Druga 2 bolesnika nisu imala promjene nakon angioplastike.


Zaključak:
CCSVI je usko povezan s MS i venska angioplastika može se sigurno koristiti s odličnom tolerancijom za poboljšanje MS simptoma. U nekih bolesnika, smanjenje poteškoća nakon balonske angioplastike može biti ograničen zbog restenoze i / ili drugih još nepoznatih mehanizam.

Izvor:
http://abstracts.webges.com/myitinerary/day.html


nedjelja, 11. rujna 2011.

Morfološke i hemodinamičke abnormalnosti u jugularnim venama u bolesnika s multiplom sklerozom

Phlebology - 8. rujna 2011.
Radak D, Kolar J, S Tanasković, Sagic D, Antonić Z, Mitrasinovic, Babić S, D
Nenezic, Ilijevski N.

Izvor
Klinika za vaskularnu kirurgiju, Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje, Medicinski fakultet sveučilišta u Beogradu, Heroja Milana Tepića 1, Beograd, Srbija.

Sažetak

CILJEVI:
Više područja stenoze i različite razine opstrukcije unutarnje jugularne i azygous vene (stanje poznato kao kronična cerebrospinalna venska insuficijencija) nedavno je nastala kao dodatna teorija poznatom autoimunom konceptu, objašnjavajući uzroke multiple skleroze (MS).
Cilj našeg istraživanja bio je procijeniti morfologiju interne jugularne vene (IJV) i hemodinamička obilježja u bolesnika s MS i usporediti ga s dobro podudarnim zdravim osobama i procijeniti rasprostranjenost abnormalnosti venskog protoka u obje skupine.


METODE:
Šezdeset i četiri bolesnika s klinički dokazanom MS i 37 zdravih pojedinaca bilo je uključeno u našu studiju. U svih bolesnika, IJV morfologija i hemodinamička obilježja su dijagnosticirana sa color doppler sonografijom, kao i poremećaji venskog toka.
Pacijenti su klasificirani u četiri skupine u skladu s kliničkim oblikom MS.
Analizirani su učestalost morfoloških i hemodinamičkih abnormalnosti u IJV.


REZULTATI:
Prisutnost suženja, uglavnom unutarnjih defekata kao što su abnormalni zalisci IJV, zabilježeno je u 28 bolesnika (43%) u MS skupini, te u 17 bolesnika (45,9%) u kontrolnoj skupini(P = NS).
Dodavanjem informacije sa dopplera o hemodinamičkom protoku kroz IJV razlika je značajna, u 42% MS bolesnika pokazuju se abnormalnosti protoka (27/64), u usporedbi s 8,1% kontrola (3 / 37), P


Zaključak:
U našoj skupini bolesnika, oboljeli od MS imali su značajno više morfoloških promjena i hemodinamičkih abnormalnosti
u usporedbi sa zdravim osobama koje ne boluju od MS-a. Ovi rezultati mogu biti dobro pokazani ne-invazivnim i isplativim Doppler ultrazvukom.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21903685

http://phleb.rsmjournals.com/content/early/2011/09/07/phleb.2011.011004.abstract